
U prosjeku, stanovnik Srbije troši više od 40 posto svog mjesečnog dohotka na hranu.
U Hrvatskoj je taj 
udio 27 posto, u Crnoj Gori otprilike 30 posto, a u Sloveniji, gdje je 
život skuplji u usporedbi s prethodno spomenutim zemljama, iznosi 18,8 
posto. Prosječna plaća u Srbiji u siječnju iznosila je oko 920 eura, dok je 
minimalna iznosila 485 eura. Vrijednost prosječne potrošačke košarice u 
Srbiji iznosila je 905 eura, a minimalni paket osnovnih namirnica i 
usluga oko 470 eura. Prosječni građanin Srbije troši 40 posto svojih 
prihoda na hranu, prema nedavno objavljenoj analizi srbijanskog 
istraživačkog centra Demostat. U Sloveniji je prosječna plaća u siječnju iznosila 1570 eura, a 
minimalna 930 eura. Prosječni Slovenac troši 18,8 posto svojih prihoda 
na hranu i bezalkoholna pića, 26,9 posto na prijevoz i komunikacije, a 
19,7 posto na stanovanje i opremanje doma. Prema procjenama iz 
srbijanske baze podataka Numbeo, mjesečni troškovi obitelji u Ljubljani 
iznose 2860 eura, bez stanarine. Naveli su da je život u Ljubljani 21,2 
posto skuplji nego u Beogradu, a najamnine su 35 posto skuplje. U Hrvatskoj je prosječna plaća u siječnju iznosila 1.392 eura, a 
minimalna 750 eura. Prema sindikatima, prosječno kućanstvo troši 27 
posto svojih prihoda na hranu, dok oni s nižim prihodima troše i do 
polovice. Mjesečni troškovi za obitelj iznose 2.685 eura, što je deset 
posto više nego u Srbiji, a najamnine su veće za 1,3 posto. U Crnoj Gori je prosječna plaća u siječnju iznosila 1.004 eura, s 
minimalnom 600 eura za one sa srednjoškolskim obrazovanjem i 800 eura za
 one s visokim obrazovanjem. Stanovnici su morali potrošiti dobrih 30 
posto svojih prihoda na hranu, a ukupni mjesečni troškovi za obitelj 
iznosili su 2190 eura, prema procjenama Numbea. Život u Podgorici je 8,2
 posto jeftiniji nego u Beogradu, a najamnine su tamo 22,6 posto niže. Srpska statistika, na temelju koje nadležno ministarstvo objavljuje 
vrijednost košarice, smatra da je prosječno kućanstvo obitelj od tri 
člana. U međuvremenu, izračuni zemalja u regiji temelje se na potrošnji 
četveročlane obitelji. Nadalje, sadržaj potrošačke košarice u Srbiji ne prati ono što 
europske i susjedne zemlje smatraju obveznim i nužnim troškovima. Uz 
veće postotne izdatke za obrazovanje, kulturu, odjeću i obuću, druge 
zemlje, za razliku od Srbije, u svojim košaricama imaju i stavke poput 
troškova godišnjeg odmora, istaknuo je Demostat.